Nakon što su dobili duždevo odobrenje 1766., Puntari su se odlučili za gradnju župne crkve. Zajedničkim radom građana i novčanom potporom mjesnih bratovština, crkva je brzo sagrađena.
Otok Košljun pravi je dragulj smješten u zaljevu ispred Punta, a fratar Mavro Velnić slikovito ga je ovako opisao: „Biti na Krku, a ne vidjeti Košljun slično je kao biti u Rimu, a ne vidjeti Papu.“
Istočno od zaljeva u kojem se smjestila Baška nalaze se dvije duboko uvučene uvale, Vela i Mala luka. Ti usjeci mora u kopno sa sjeverne i južne strane izolirali su mali poluotok Sokol.
Na uzvisini sjeveroistočno od današnje Baške nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja. Građevina je romaničkog postanka, monovolumenska, s apsidom izbočenom na istočnoj strani.
Izgradnju župne crkve Presvete Trojice u Baški uvjetovalo je spuštanje Bašćana prema moru pa je dotadašnja župna crkva sv. Ivana bila predaleko za svakodnevno bogoslužje.
U Jurandvoru, manjem naselju sjeverno od Baške, nalazi se crkva sv. Lucije. Crkva je nastala u razvijenome srednjem vijeku, u doba romanike, kao jednobrodna građevina istaknute polukružne apside, sa zvonikom na pročelju.
Uz cestu koja vodi prema Baški, nedaleko od Jurandvora, nalaze se ostaci starokršćanskoga sakralnog zdanja iz 5. stoljeća, otkriveni nedavno, kada se ispod oranice pojavila mozaička podnica stare crkve.
U Baški, gotovo u središtu naselja, stoji skromna crkvica podno koje se nalaze ostaci jedne od najveličanstvenijih starokršćanskih crkava ne samo na otoku Krku nego i u Hrvatskoj i na Jadranu.
Nedaleko od sela Milohnići nalazi se pravi dragulj crkvene arhitekture na otoku Krku. Kamena crkva sakrivena je u gustoj šumi i dostupna pogledu posjetitelja tek kada stignu na šljunčani seoski put.
Franjevački samostan u Portu nosi titular sv. Marije Magdalene. U početku je na ovome mjestu bila mala kapela s pokojim redovnikom pridošlim iz Glavotoka, no dolaskom Mlečana nakon 1480. osnovan je pravi franjevački samostan.
Na današnjoj cesti koja iz Omišlja vodi prema Krku, u blizini Malinske, uski put kroz gustu šumu vodi do važnoga arheološkog lokaliteta otoka Krka nazvanog Cickini.
Bizantski castrum smješten je pod hrbatom škoja Sv. Marka na samoj citadeli, a datira ga se u 6. stoljeće. Dio castruma služio je do 16. stoljeća kao venecijanska promatračnica.
Na uzvisini iznad omišaljskog zaljeva nalaze se tragovi utvrde Fortičine. Ovdje su pronađeni tragovi starijeg utvrđenja, kule-promatračnice datirane još u kasnoantično doba.
U uvali Sepen, svega nekoliko kilometara zračne linije južno od Omišlja, nalazi se neiscrpan rudnik arheološke baštine. Prvi tragovi naseljavanja ovog područja vode u 1. stoljeće kada nastaje rimski grad – Fulfinum.
Starokršćanska bazilika u Mirinama i ostaci troapsidalne crkve u uvali Sepen
Na ravnom platou uvale Sepen uzdižu se ostaci i danas veličanstvene starokršćanske bazilike zvane Mira, sazidane u 5. stoljeću, koja stoji kao podsjetnik prvih naznaka kršćanske vjere na otoku Krk.
U maloj ulici koja od glavnoga gradskog trga, Vele place, vodi prema jugu nalazi se kafić Mate u kojemu je arheološkim istraživanjima pronađem mozaički pod s bogatim figuralnim prikazom.
Još od 13. stoljeća u raznim dokumentima, oporukama i statutima spominju se samostan i crkva sv. Franje u Krku. Samostan mnogo govori o tradiciji franjevačkog reda u Krku.
Kaštel, bedemi i arheološki ostaci u kafiću Volsonis
Bedemi grada Krka gotovo su u potpunosti sačuvani, a u svojemu najstarijem dijelu sežu čak u prapovijesno doba. Zna se da je prapovijesni grad Curicta (Krk) bio utvrđen zidinama.
Krčka katedrala nosi titular Blažene Djevice Marije, a prema pronađenom natpisu o izgradnji, crkva je vjerojatno postojala još u drugoj polovici 5. i početkom 6. stoljeća pa se njezin titular vezuje uz Efeški koncil (431.) i veliko slavlje prigodom priznanja Marije kao Majke Božje.
Crkva sv. Klementa u Klimnu u izvorima se spominje još 1381. kao vlasništvo obitelji Malatestinić iz Solina. Uz crkvu se u 16. stoljeću veže bratovština sv. Klementa.
Na skrovitome malom brežuljku poviše Solina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Filipa i Jakova. U izvorima se spominje još u drugoj polovici 14. stoljeća.
Uvala sv. Petra spominje se još u staroj glagoljskoj ispravi, kupoprodajnom ugovoru iz 1379., a potom u glagoljskoj ispravi kneza Ivana Frankopana iz 1465., u kojoj se naziva „zemlja svetoga Petra“.
Župna crkva sv. Stjepana spada u starije kapitulske crkve, o čemu svjedoči glagoljska listina iz 1100. koja ju spominje. Crkvu je 1512. posvetio krčki biskup Dunat a Turre.
Na putu koji vodi prema vrbničkoj luci (Namori) nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika Vrbnika. Crkvu je u 14. stoljeću dao izgraditi pop Damjan, vjerojatno 1323. godine.
U gustoj šumi nedaleko od Risike, gotovo sakriven, nalazi se lokalitet poznat pod nazivom Gradec. Sačuvani su ostaci velikog Kaštela-utvrde knezova Frankopana.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i zvonik
Današnja župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, smještena na topografski najvišem dijelu naselja, jednobrodna je dvoranska građevina položena u smjeru sjever-jug, velike i prostrane pravokutne apside izbačene u prostor sa sjeverne strane. S istočne strane apside nalazi se sakristija, a uza zapadni zid apside je kapela Blažene Djevice Marije od Porođenja sagrađena 1505. godine.
