Krčka katedrala nosi titular Blažene Djevice Marije, a prema pronađenom natpisu o izgradnji, crkva je vjerojatno postojala još u drugoj polovici 5. i početkom 6. stoljeća pa se njezin titular vezuje uz Efeški koncil (431.) i veliko slavlje prigodom priznanja Marije kao Majke Božje. Do danas je ostalo sačuvano romaničko zdanje iznimno bogata inventara, s malim nadogradnjama iz kasnijeg razdoblja, gotičkih, renesansnih i baroknih stilskih obilježja.
Nalazi arheoloških istraživanja dokazuju postojanje prvotnoga antičkog sloja na mjestu današnje katedrale, predstavljenog termama iz 1. stoljeća.
U romanici su na cijelome katedralnom kompleksu izvedene značajne preinake. Natpis u katedrali spominje rekonstrukciju kolonada (columnarum opus) u 12. stoljeću, koju je proveo neimenovani krčki biskup (spomenut inicijalom D), no najvjerojatnije se to dogodilo u vrijeme biskupa Dabra (Dobro – Bonus) oko 1179. godine.
Dio katedralnog kompleksa danas je crkva sv. Kvirina, lijep primjer romaničke sakralne arhitekture. Prvi podatak o njoj datira iz 1335. kada su Krčani dali najamninu otoka Plavnika „za popravak crkve sv. Kvirina u Krku“. Pretpostavlja se da je sagrađena u 12. stoljeću. Posebnost je crkve u njezinoj dvoetažnosti i geografskoj orijentaciji budući da joj je apsida, posve netipično, usmjerena prema jugu, vjerojatno zbog skučenog prostora na kojem je sagrađena. Gornja crkva posvećena je sv. Kvirinu, zaštitiniku grada Krka, a donja sv. Margareti, mučenici iz Antiohije. Ove romaničke crkve građene su od bijeloga domaćeg kamena. Izgledu crkve pridonosi troapsidalan završetak s istaknutim ukrasom slijepih romaničkih arkada na vrhu te bordurom od brušenoga crvenkastog domaćeg kamena (mandorlat) u sredini.
Pretpostavlja se da je gornja crkva (Sv. Kvirin) zapravo bila matronej katedrale odakle su žene sudjelovale u misi koja se održavala u katedrali. Postoji i mogućnost da je Sv. Kvirin imao funkciju palatinske kapele krčkog biskupa ili pak zapadnoga zdanja (galerija, westwerk) odakle su Krčki knezovi pratili misu.
Zvonik krčke katedrale nalazi se na sjevernom pročelju Sv. Kvirina. Mjesto njegove izgradnje odredio je mletački providur Vinciguerra 1489., a gradnja je dovršena 1515. godine. U zvonik je 1714. udario grom, glavna se zaglavna kamena piramida raspuknula i srušila. Šezdesetih godina 18. stoljeća, prema nacrtima mletačkog arhitekta Petra Checchija, provedena je temeljita restauracija. Na zvonik je tada postavljen drveni anđeo obložen bakrenim limom, koji je izrađen u Mlecima. Od 1973. na vrhu zvonika nalazi se plastični anđeo izrađen prema kalupu već dotrajaloga starog anđela.