Lokaliteti – Kulturno nasljeđe otoka Krka

Crkva sv. Trojice u Dobrinju

Crkva sv. Jeronima u Staroj Baški

Crkva sv. Nikole na Ogrulu

Nakon što su dobili duždevo odobrenje 1766., Puntari su se odlučili za gradnju župne crkve. Zajedničkim radom građana i novčanom potporom mjesnih bratovština, crkva je brzo sagrađena.

Župna crkva sv. Trojice

U Puntarskom zaljevu, na raskrižju putova koji vode prema Puntu, Vrbniku i Korniću, na morskoj obali stoji crkva sv. Dunata.

Crkva sv. Dunata

Na lokalitetu Mala Kras, svega nekoliko kilometara južno od Punta, nalaze se ostaci romaničke crkve sv. Jurja.

Crkva sv. Jurja na Maloj Krasi

U Puntarskoj uvali na području Kanajt, ponad marine, nađeni su ostaci zanimljive sakralne građevine, možda bi najbolje bilo reći „crkve babuške“.

Arheološki lokalitet sv. Petar na Kanajtu

Otok Košljun pravi je dragulj smješten u zaljevu ispred Punta, a fratar Mavro Velnić slikovito ga je ovako opisao: „Biti na Krku, a ne vidjeti Košljun slično je kao biti u Rimu, a ne vidjeti Papu.“

Franjevački samostan – Košljun

Punat je turističko mjesto smješteno u pitoresknom zaljevu u jugozapadnom dijelu otoka. Već je na ulasku u Punat posjetitelj počašćen ljepotom koja se ne očekuje u cestovnom prometu.

Punat

Istočno od zaljeva u kojem se smjestila Baška nalaze se dvije duboko uvučene uvale, Vela i Mala luka. Ti usjeci mora u kopno sa sjeverne i južne strane izolirali su mali poluotok Sokol.

Korintija

Na uzvisini sjeveroistočno od današnje Baške nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja. Građevina je romaničkog postanka, monovolumenska, s apsidom izbočenom na istočnoj strani.

Crkva sv. Ivana

Ova je crkva već dugo vremena, čak od 16. stoljeća, mjesto hodočašća ne samo mještana Baške već i cijelog otoka.

Svetište Majke Božje Goričke

Izgradnju župne crkve Presvete Trojice u Baški uvjetovalo je spuštanje Bašćana prema moru pa je dotadašnja župna crkva sv. Ivana bila predaleko za svakodnevno bogoslužje.

Župna crkva Presvete Trojice u Baški

U Jurandvoru, manjem naselju sjeverno od Baške, nalazi se crkva sv. Lucije. Crkva je nastala u razvijenome srednjem vijeku, u doba romanike, kao jednobrodna građevina istaknute polukružne apside, sa zvonikom na pročelju.

Samostan i crkva sv. Lucije

Uz cestu koja vodi prema Baški, nedaleko od Jurandvora, nalaze se ostaci starokršćanskoga sakralnog zdanja iz 5. stoljeća, otkriveni nedavno, kada se ispod oranice pojavila mozaička podnica stare crkve.

Lokalitet Mira kraj Jurandvora

U Baški, gotovo u središtu naselja, stoji skromna crkvica podno koje se nalaze ostaci jedne od najveličanstvenijih starokršćanskih crkava ne samo na otoku Krku nego i u Hrvatskoj i na Jadranu.

Arheološki ostaci ispod kapele sv. Marka

Život na bašćanskom prostoru uvjetovala je bogata udolina otvorena prema moru. Naseljenost ovdje nije bila uvijek vezana uz jedno mjesto, kao što je slučaj s Krkom, Omišljem ili Dobrinjem.

Baška

Nedaleko od sela Milohnići nalazi se pravi dragulj crkvene arhitekture na otoku Krku. Kamena crkva sakrivena je u gustoj šumi i dostupna pogledu posjetitelja tek kada stignu na šljunčani seoski put.

Crkva sv. Krševana u Milohnićima

Franjevački samostan u Portu nosi titular sv. Marije Magdalene. U početku je na ovome mjestu bila mala kapela s pokojim redovnikom pridošlim iz Glavotoka, no dolaskom Mlečana nakon 1480. osnovan je pravi franjevački samostan.

Franjevački samostan – Porat

U mjestu Glavotok, na osami uz more, nalazi se samostan franjevaca trećoredaca, tzv. glagoljaša.

Franjevački samostan – Glavotok

Stara župna crkva sv. Apolinara nalazila se nedaleko od sela Bogovići gdje se i danas nalazi staro groblje i zvonik.

Ostaci crkve sv. Apolinara i nova župna crkva sv. Apolinara

Na današnjoj cesti koja iz Omišlja vodi prema Krku, u blizini Malinske, uski put kroz gustu šumu vodi do važnoga arheološkog lokaliteta otoka Krka nazvanog Cickini.

Arheološki lokalitet Cickini/lapidarij

Malo primorsko mjesto Malinska danas je privlačno otočno turističko odredište, a nekoć je to bila važna luka i trgovište.

Malinska-Dubašnica

Bizantski castrum smješten je pod hrbatom škoja Sv. Marka na samoj citadeli, a datira ga se u 6. stoljeće. Dio castruma služio je do 16. stoljeća kao venecijanska promatračnica.

Otočić Sv. Marko i bizantska utvrda

Na uzvisini iznad omišaljskog zaljeva nalaze se tragovi utvrde Fortičine. Ovdje su pronađeni tragovi starijeg utvrđenja, kule-promatračnice datirane još u kasnoantično doba.

Fortičina

U uvali Sepen, svega nekoliko kilometara zračne linije južno od Omišlja, nalazi se neiscrpan rudnik arheološke baštine. Prvi tragovi naseljavanja ovog područja vode u 1. stoljeće kada nastaje rimski grad – Fulfinum.

Rimski grad Fulfinum

Na ravnom platou uvale Sepen uzdižu se ostaci i danas veličanstvene starokršćanske bazilike zvane Mira, sazidane u 5. stoljeću, koja stoji kao podsjetnik prvih naznaka kršćanske vjere na otoku Krk.

Starokršćanska bazilika u Mirinama i ostaci troapsidalne crkve u uvali Sepen

Crkva Uznesenja Marijina građena je u doba romanike, u 12. i 13. stoljeću. Izvorno, crkva je bila trobrodna, s tri istaknute apside na istoku.

Župna crkva Uznesenja Marijina i zvonik

Na sjevernom dijelu otoka, na visokoj uzvisini iznad mora, smješteno je malo mjesto Omišalj. Njegovi počeci sežu još u predrimsko doba, no potpun razvoj doživljava u srednjem vijeku.

Omišalj

U kampu Ježevac, na uzdignutom platou okruženom šumom, nalaze se ostaci zanimljivoga sakralnog zdanja – crkve sv. Marije od Izvora.

Crkva sv. Marije od Izvora

Crkva Majke Božje od Zdravlja sve do sredine 19. stoljeća bila je posvećena sv. Mihovilu i nekoć je pripadala istoimenom samostanu benediktinaca.

Crkva sv. Mihovila (Majke Božje od Zdravlja)

U maloj ulici koja od glavnoga gradskog trga, Vele place, vodi prema jugu nalazi se kafić Mate u kojemu je arheološkim istraživanjima pronađem mozaički pod s bogatim figuralnim prikazom.

Mozaik s prikazom Tritona

Još od 13. stoljeća u raznim dokumentima, oporukama i statutima spominju se samostan i crkva sv. Franje u Krku. Samostan mnogo govori o tradiciji franjevačkog reda u Krku.

Samostani na Trgu glagoljaša

Bedemi grada Krka gotovo su u potpunosti sačuvani, a u svojemu najstarijem dijelu sežu čak u prapovijesno doba. Zna se da je prapovijesni grad Curicta (Krk) bio utvrđen zidinama.

Kaštel, bedemi i arheološki ostaci u kafiću Volsonis

Krčka katedrala nosi titular Blažene Djevice Marije, a prema pronađenom natpisu o izgradnji, crkva je vjerojatno postojala još u drugoj polovici 5. i početkom 6. stoljeća pa se njezin titular vezuje uz Efeški koncil (431.) i veliko slavlje prigodom priznanja Marije kao Majke Božje.

Katedrala, Sv. Kvirin i zvonik

Najstariji tragovi grada Krka i okolice sežu u prapovijest, a njihovu povijest krojile su izmjene starosjedilaca i došljaka počevši od Liburna, zatim Rimljana, Slavena, Mlečana...

Krk

Crkva sv. Klementa u Klimnu u izvorima se spominje još 1381. kao vlasništvo obitelji Malatestinić iz Solina. Uz crkvu se u 16. stoljeću veže bratovština sv. Klementa.

Crkva sv. Klementa u Klimnu

Crkva sv. Petra na vrhu uzvisine kod Gabonjina izvorno je bila srednjovjekovna crkva i datira se u 13./14. stoljeće.

Crkva sv. Petra u Gabonjinu

Crkva Svih Svetih u Sužanu datirana je u 1514. kada je sagrađena pod patronatom bratovštine Svih Svetih iz Sužana.

Crkva Svih Svetih u Sužanu

Crkva sv. Jurja na brdu kod Krasa sačuvana je tek djelomično, u arheološkom sloju.

Crkva sv. Jurja na brdu kod Krasa

Na skrovitome malom brežuljku poviše Solina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Filipa i Jakova. U izvorima se spominje još u drugoj polovici 14. stoljeća.

Crkva sv. Filipa i Jakova

Crkva sv. Vida spada u najstarije dobrinjske crkve. Pretpostavlja se da je sagrađena 1100. godine. Za njezina se graditelja navodi majstor Dragoslav.

Crkva sv. Vida

Uvala sv. Petra spominje se još u staroj glagoljskoj ispravi, kupoprodajnom ugovoru iz 1379., a potom u glagoljskoj ispravi kneza Ivana Frankopana iz 1465., u kojoj se naziva „zemlja svetoga Petra“.

Crkva sv. Petra – Soline

Župna crkva sv. Stjepana spada u starije kapitulske crkve, o čemu svjedoči glagoljska listina iz 1100. koja ju spominje. Crkvu je 1512. posvetio krčki biskup Dunat a Turre.

Župna crkva sv. Stjepana i zvonik

Dobrinjsko je područje gusto naseljavano od prapovijesti do danas. Najraniji datirani nalazi potječu iz ranoga željeznog doba, ali se pretpostavlja da je područje bilo naseljeno i prije, tijekom neolitika, a prema nekim znakovima i za vrijeme mezolitika.

Dobrinj

Na putu koji vodi prema vrbničkoj luci (Namori) nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika Vrbnika. Crkvu je u 14. stoljeću dao izgraditi pop Damjan, vjerojatno 1323. godine.

Crkva sv. Ivana Krstitelja i Kapari

U gustoj šumi nedaleko od Risike, gotovo sakriven, nalazi se lokalitet poznat pod nazivom Gradec. Sačuvani su ostaci velikog Kaštela-utvrde knezova Frankopana.

Gradec i Frankopani

Nedaleko od naselja Risika, na izbočenoj punti, nalaze se ostaci skromne ruševne crkve sv. Maraka (sv. Marka).

Crkva sv. Maraka

Crkva sv. Jurja

Na vrhu brijega, južno od Vrbnika, još i danas u pejzažu niskog raslinja i gromača izranjaju ostaci stare crkvice sv. Mavra.

Crkva sv. Mavra

Današnja župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, smještena na topografski najvišem dijelu naselja, jednobrodna je dvoranska građevina položena u smjeru sjever-jug, velike i prostrane pravokutne apside izbačene u prostor sa sjeverne strane. S istočne strane apside nalazi se sakristija, a uza zapadni zid apside je kapela Blažene Djevice Marije od Porođenja sagrađena 1505. godine.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i zvonik

Na vrhu strme uzvisine, čak pedesetak metara ponad mora, smjestio se Vrbnik. Arheološkim istraživanjima otkriveni su počeci naseljavanja širega vrbničkog područja još u prapovijesno doba.