Otok Košljun pravi je dragulj smješten u zaljevu ispred Punta, a fratar Mavro Velnić slikovito ga je ovako opisao: „Biti na Krku, a ne vidjeti Košljun slično je kao biti u Rimu, a ne vidjeti Papu.“

U središnjem dijelu otoka, čiji je ukupan opseg tek 1075 metara, a podignut je svega šest metara iznad mora, smješten je franjevački samostan s reprezentativnim renesansnim crkvenim zdanjem i klaustrom. Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije dovršena je 1523., a izgrađena je na mjestu starije benediktinske romaničke crkve. Bogato je opremljena, a ono zbog čega zastaje dah dva su likovna remek-djela. Trijumfalni luk crkve krasi 9,7-metarska likovna kompozicija venecijanskoga majstora Francesca Ughetta s prikazom Posljednjeg suda (raja, čistilišta i pakla) i ukupno 123 naslikana lika. Drugi rad koji valja spomenuti oltarni je poliptih iz 1535. Girolama da Santacrocea, venecijanskog majstora koji je velik dio svoga slikovnog opusa ostavio na istočnoj obali Jadrana. Unutar kompleksa nalazi se i muzejski postav, bogata etnografska, arheološka i sakralna zbirka te knjižnica. U muzeju se nalazi i glasovita geografska karta Klaudija Ptolomeja, grčkog astronoma i geografa iz 2. stoljeća, tiskana u Veneciji 1511. godine.